Povjerenstvo za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas nije podržalo principe Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač zastupnik Šerif Špago (SDA).

Špago je, obrazlažući predložene izmjene, kazao da se radi o izmjeni jednog člana Zakona, kojim se utvrđuje osnovna plaća.

Pojasnio je da su razlozi za donošenje zakona, prije svega, sadržani u činjenici da je u proceduri donošenja proračuna institucija BiH za 2023. godinu predviđeno povećanje osnovice za plaću s 535 KM na 630 KM.

- Imajući u vidu način utvrđivanja plaća u institucijama, to povećanje osnovice bi dovelo do nesrazmjernog povećanja plata za zaposlenike. Recimo zaposlenici s najmanjim koeficijentom, njihovo povećanje iznosilo bi oko 114 KM, a za funkcionere, odnosno članove Predsjedništva BiH čiji je koeficijen 10, uvećanje bi iznosilo oko 950 KM bez drugih dodataka koji ulaze u plaću – naveo je Špago.

Pojasnio je da su iz tog razloga predvidjeli da se osnovica za radna mjesta čiji su koeficijenti od 1,20 do 3,99 osnovna plata utvrđuje množenjem osnovice i pripadajućeg koeficijenta; za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 4,00 do 5,55 osnovna plaća utvrđuje množenjem osnovice i pripadajućeg koeficijenta s 0,9;  te za radna mjesta za koja su propisani koeficijenti od 5,56 do 10,00 osnovna plaća utvrđuje množenjem 0,85 osnovice i pripadajućeg koeficijenta.

Zamjenik predsjedavajućeg Povjerenstva Predrag Kožul (HDZ BiH) je kazao da je ovo zakon dobrih namjera i dobrog konteksta.

- On je, u jednoj fazi budućeg donošenja proračuna, ovakav ili sličan potreban. Ali u ovom trenutku držim da je on preuranjen i da prejudicira neke stvari o kojima mi ne znamo ništa ili ne znamo puno. Ono što se pojavljivalo u javnosti kao nacrt proračuna institucija BiH za 2023. godinu je bio prijedlog starog saziva Vijeća ministara. On nije prošao ni proceduru Vijeća ministara ni proceduru Predsjedništva BiH - naveo je Kožul.

Zato je, dodao je on, ovaj zakon preuranjen, prejudicira stvari o kojima ne znaju puno. Predložio je predlagaču da u ovom trenutku povuče zakon, „kako bi u pravo vrijeme, a najbolji model je istovremeno s proračunom, dobijemo prijedlog u ovom kontekstu od Vijeća ministara BiH“.

Predsjedavajući Povjerenstva za financije i proračun Nihad Omerović (NiP) je pozvao predlagača zakona da povuče ovaj zakon, a da on predloži zaključak koji bi bio na fonu i na stajalištu kompromisa, odnosno iznalaženja sustavnog rješenja koje bi podrazumijevalo uključivanje svih relevantnih institucija u jedno konačno zakonsko rješenje, s istim ciljem kao što je imao i predlagač ovog zakona.

Špago je kazao da u ovoj fazi ne može povući zakon, koji je predložen po osnovnom zakonodavnom postupku, te da su očekivanja da će donošenje ovog zakona pratiti usvajanje proračuna.

- Ostajem pri stavu i neću povlačiti predloženi zakon - naveo je Špago.  

Članovi povjerenstva su glasali o principima predloženog zakona i s dva glasa „za“, šest protiv i jednim suzdržanim ga nisu podržali.

Predsjedavajući Povjerenstva je potom predložio zaključak koji je prihvaćen, a kojim se obavezuje Vijeće ministara BiH da kod donošenja proračuna institucija BiH za 2023. godinu i eventualnom donošenju odluke o povećanju osnovice za obračun plaća u institucijama BiH, pripremi i istovremeno u parlamentaranu proceduru uputi odgovarajuće izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, odnosno pratećih odluka.

Tim izmjenama potrebno je onemogućiti nesrazmjerno povećanje najviših plaća u institucijama BiH imenovanih i izabranih službenika institucija BiH.

Na taj nači bi se se dodatno uravnotežili iznosi plaća proračunskih korisnika u institucijama BiH.

Povjerenstvo za financije i proračun danas je, između ostalog, usvojila Izvještaj o izvršenju Proračuna institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, kao i Izvještaja o financijskoj reviziji izvršenja Proračuna institucija BiH za 2021. godinu.  

Notra.ba