Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je da je novi američki predsjednik Joe Biden izuzetno dobro informiran o situaciji u BiH, te da je BiH “nešto što on jako dobro razumije”.
– On jasno BiH prepoznaje kao prostor na koji način treba u njoj djelovati kako bi ona profunkcionirala kao jedno moderno uređeno društvo, što danas apsolutno nije, izjavio je Čović u emisiji “Romano Bolković 1 na 1” HRT-a.
Naglasio je da je Dejtonski sporazum više puta promijenjen u 25, a da je Ustav BiH samo jednom mijenjan u slučaju Distrikta Brčko.
– Ovako postavljen Aneks IV morat će se prilagođavati tim europskim potrebama i našoj europskoj budućnosti. Mislim da danas nije vrijeme za to. Mislim da danas nemamo one kritične mase da bi se promijenio Ustav BiH. Treba nam dvostrećinska većina svih političkih snaga u BiH. Ona apsolutno ne postoji takva. S druge strane, da se mijenja odlukama izvana, ja mislim da apsolutno nije realno, kazao je Čović.
Izborni zakon
Podsjetio je da je napravljeno na stotine izmjena ustava u BiH, prije svega ustava entiteta, kroz intervencije visokog predstavnika, te je u tom kontekstu izdvojio i Izborni zakon BiH.
– To su vam te puzajuće promjene kojima je netko želio lagano transformirati odnose u BiH, izjavio je Čović.
Potvrdio je da se zalaže za odlazak visokog predstavnika iz BiH, te da u posljednjih godinu dana vodi intezivne razgovore s američkim veleposlanikom Ericom Nelsonom i šefom Delegacije Europske unije u BiH Johannom Sattlerom.
– Mjesečno imamo najizravniju komunikaciju i razgovore. Krajem ovog tjedna ćemo također imati razgovore, ja, gospodin Izetbegović, Nelson i Sattler. Stalno razgovaramo oko nečega, međutim vrlo je jasno i njima i nama da bez dogovora unutar BiH teško da se može napraviti neka promjena, izjavio je Čović.
Visoki predstavnik
Komentirajući mogućnost da visokog predstavnika Valentina Inzka na toj poziciji zamijeni njemački političar Christian Schmidt, predsjednik HDZ-a BiH je kazao da očekuje da se transformira uloga visokog predstavnika.
– Ja se veselim da se ugasi taj institut visokog predstavnika. Drago mi je da dolazi predstavnik Njemačke. Gospođa Merkel je kao kancelarka učinila jako puno za BiH. Na desetke susreta smo imali u zadnjih deset godina, pa i ovdje u Zagrebu i znam dobro kako razmišlja o našoj budućnosti. Ako će ta osoba u značajnoj mjeri voditi politiku koju zagovara kancelarka Merkel, onda sam siguran da ćemo vrlo brzo dobiti klasičnu transformaciju uloge OHR-a. Ja se nadam u narednih godinu, dvije dana da će se OHR izmjestiti iz BiH i da će biti netko zaštitno tijelo izvan okvira Ustava koje neće utjecati na ustavna određenja u BiH – kazao je Čović.
“Političko Sarajevo” je optužio za pokušaj pravljenja unitarne države, te je ustvrdio da BiH već danas funkcionira kao “građansko društvo”.
-Općinska vijeća, županijske skupštine, zastupnički domovi na razini entiteta i države, sve se to bira po građanskom načelu. Jedino gdje se treba primjenjivati princip predstavljanja konstitutivnih naroda su domovi naroda i Predsjedništvo BiH, gdje Hrvatima Bošnjaci biraju člana Predsjedništva, a u federalnom Domu naroda, u Klub Hrvata do jedne trećine izaslanika izaberu Bošnjaci. Pa imate nekog Edina iz Goražda koji se izjasni kao Hrvat i izabere ga se u Klub Hrvata, pojasnio je Čović.
– Aktuelna vlast u Sarajevu danas želi transformirati BiH u ono građansko društvo koje bi u osnovi predstavljalo unitarnu tvorevinu, koja apsolutno nikome ne odgovara, u mislima Islamske deklaracije koja je nekad napisana. Ako iščitavate odluke pojedinih političkih stranaka iz Sarajeva, to se čak više i ne krije, to nastojanje da se dobije bošnjačka ili muslimanska država, izjavio je Čović.
Upitan o trećem entitetu Čović je kazao kako bi treći entitet “puno toga riješio”.
O Dodiku i Izetbegoviću
Ponovio je da se HDZ BiH zalaže za federalnu državu i za “legitimno predstavljanje” konstitutivnih naroda, naročito u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Govoreći o Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, kazao je da je “jedna politička stranka izabrala šest članova SIP-a”, te da na osnovu toga provodi svoju politiku.
– Jedina politika koja čuva BiH je hrvatska politika u BiH. Susrete s gospodinom Dodikom imam od 1999. godine, kada smo prvi put u društvu gospodina Clintona bili na sastancima u Sarajevu. Korektan odnos i ništa više od toga. Susretnem se s njim tri puta godišnje, a s Izetbegovićem 53 puta, ali to nije vijest. Razlika je u tome što se gospodin Dodik drži dogovora, dok kad se nešto dogovorim s Izetbegovićem to se ne provodi, zaključio je./HMS/
