Nalogodavci zločina i dalje na slobodi, ni nakon pretrage 30 lokacija nisu pronađena tijela 19 nasilno odvedenih
Blagdan sv. Josipa i ove je godine na poseban način obilježen u Bugojnu. 294 hrvatska logoraša nakon punih osam mjeseci provedenih pod tribinama NK Iskra, u ratu logora Stadion, na blagdan sv. Josipa prije punih 25 godina su razmijenjena.
O uvjetima u kojima su boravili, svjedoče preživjeli. „Uvjeti su bili gori nego u zloglasnoj Manjači. To su nam potvrdili i predstavnici Međunarodnog crvenog križa. Mjeseci katastrofe i užasa kakav je teško i zamisliti. Danas nam je najteže jer ni nakon 25 godina ne znamo gdje su tijela naših 19 nasilno odvedenih logoraša. Pretraženo je ukupno 30 lokacija, ali ih nismo pronašli niti omogućili njihovim obiteljima da ih barem dostojno pokopaju“, kaže Marijo Mostarac, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Bugojna i jedan od bivših zatočenika. „Punih osam mjeseci proveo sam u logoru Stadion kroz koji je prošlo 550 zatočenika. Po meni Stadion je bio najgori i najzloglasniji logor za Hrvate u Srednjobosanskoj županiji. Vrijeme smo provodili na hladnom betonu, bez ičega, izgladnjivani, izloženi fizičkim i psihičkim torturama“, kaže Miroslav Zelić, predsjednik bugojanske HVIDR-e i jedan od bivših zatočenika logora Stadion. Predstavnici bugojanskih Udruga proizašlih iz Domovinskog rata kažu kako je dosad šest osoba procesuirano zbog zločina nad Hrvatima, ali ne i najodgovorniji među njima Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić, politički te vojni vrh tadašnje Armije BiH u Bugojnu. Deset godina, ističu preživjeli logoraši , Tužiteljstvo BiH ima dokaze protiv prvih u lancu odgovornosti, ali oni stoje u ladicama odgovornih u Tužiteljstvu BiH.
Inače, 25 godišnjica razmjene 294 hrvatska logoraša iz logora „Stadion“ obilježena je polaganjem vijenaca pred spomen obilježjem u Katoličkom gradskom groblju Sultanovići te misom u bugojanskoj župnoj crkvi koju je predslavio fra Marijo Plavčić, župni vikar u Bihaću. Uz obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, čelnike Udruga proizašlih iz Domovinskog rata središnje Bosne ali i Hercegovine, nazočili su joj i hrvatski politički predstavnici na svim razinama vlasti, od općine Bugojno preko SBŽ, do Federacije i BiH. Istrajati na procesuiranju odgovornih jedini je način otkrivanja istine o tijelima 19 nasilno odvedenih Hrvata, poruka je obilježavanje četvrt stoljeća od razmjene preživjelih logoraša Stadiona, uz Bh banku i Gimnaziju najzloglasnijeg logora Armije BiH od njih na desetine koliko ih je bilo u Bugojnu. U znaku broja 19 i blagdana sv. Josipa kojeg su preživjeli hrvatski logoraši Stadiona uzeli za svojeg zaštitnika još je jedan podatak vezan uz stradanja Hrvata u Bugojnu.
Među u ratu ubijenim bugojanskim Hrvatima njih 19 nosilo je ime Josip ili Josipa. Još jedna simbolika koja blagdan sv. Josipa čini posebnim za Hrvate Bugojna, u ratu protjerane i teško stradale.
Ana Popović/artinfo.ba
