logonovi

 

btn facebook btn homebtn mobilni

Oblano

10°C

Kiseljak

Oblano

×

Napomena

There is no category chosen or category doesn't contain any items

Kiseljak – vodoskok nade i mladosti

kis vodos 1

Izvor mineralne vode, pogače i banjsko lječilište u istoj rečenici ne može značiti ništa drugo osim malenog grada Kiseljaka, smještenog u srednjoj Bosni, u Kiseljačkoj kotlini.

Piše: Tina Matić

Tko god bi se uputio tamo s namjerom uvjeriti se u to da u parku, svima na dohvat ruke, uistinu izvire mineralna voda, ali i u tradiciju prepoznatljive pogače s kajmakom – prvo što bi, na bilo kojem ulazu u grad, vidio jest Crkva Sv. Ilije Proroka koja s visine kao da motri i čuva svoj narod. Ovaj grad koji je ime dobio upravo po izvorima mineralne i ljekovite vode, od Sarajeva je udaljen sjeverozapadno zračnom crtom 27 km. Okružen je brdima Jasikovica, Graščica, Berberuša i Zahor, a od rijeka ga krasi Lepenica koja se ulijeva u Fojničku rijeku.

Na ovom prostoru živi župa Kiseljak, a njezin župnik fra Zoran Vuković ugostio nas je i pričao nam o njezinoj povijesti i važnosti.

Velebno zdanje

To veličanstveno zdanje – crkva na brežuljku iznad grada Kiseljaka ponosno stoji i dočekuje goste, bilo da oni dolaze iz pravca Sarajeva ili Kreševa, Visokog ili Viteza – nije važno kojim su putem došli, ali svi će oni dići glavu i vidjeti bijelu kiseljačku ljepoticu.

„Ova crkva je novijeg datuma – iz 1984. Na ovom mjestu prije je bila crkva građena od 1895. do 1897. Rađena je prema projektu Josipa Vrancaša i zadovoljavala je potrebe kiseljačkih vjernika do 80-ih godina prošlog stoljeća kada je odlučeno da se gradi nova. Ta crkva je urađena prema projektu Antuna Karavanića. Ujedno je uz nju urađena i kripta da zadovolji potrebe za održavanje vjeronauka, za probe zborova. Uglavnom, u toj kripti je održavana misa sve do poratnog vremena ovog zadnjeg rata jer je u ovoj crkvi bilo skladište Caritasa u to vrijeme“, kazao je fra Zoran i dodao kako je zanimljivo to što je za gradnju nove crkve bilo potrebno minirati i srušiti staru te da je u njoj oproštajna misa održana na Uskrs 1984.

kis vodos 2

Život je rastao

Kako je priča o Kiseljaku i istoimenoj župi tekla, na red je došlo da nam župnik kaže i kako je sve to počelo, otkud potreba za župom i kako se mijenjao broj vjernika toga mjesta.

Otkrio nam je da je nastala odvajanjem od župe Sv. Ane – Banbrdo, Lepenica. Najprije je bila proglašena samostalnom kapelanijom koja je 1876. brojila 768 vjernika, a ubrzo nakon toga proglašena je župom i već 1884. počele su se voditi župne knjige.

U to vrijeme, središte župe bilo je nedaleko od današnjeg, zapravo na mjestu gdje se danas nalazi samostan časnih sestara dok je sadašnja župna kuća izgrađena u vremenskom razdoblju od 1970. do 1973.

„Od osnutka župe broj vjernika konstantno je rastao: već 1905. imali su 1 384 duša, 1930. – 2 600, a 1970-ih 3 600. Dakle, ogroman rast koji je išao sve do rata kada je u Kiseljaku bilo 4 346 vjernika. Ono što treba napomenuti jest da je Kiseljak bio mjesto gdje su dolazili ljudi protjerani sa svojih ognjišta iz: Sarajeva, Vareša, Fojnice, Kaknja... I u to vrijeme ovdje je bilo 8 030 katolika. Od tog broja 3 400 bilo je onih koji su protjerani. Nakon toga, broj od 8 000 stagnira jer su se potjerani ljudi vratili na svoja ognjišta ili otišli negdje drugdje. Kulminacija je bila 2014. kad smo imali 5 600 vjernika. Sad broj opada. Zadnje godine bilo je 5 066 župljana u 1 855 obitelji“, napravio je fra Zoran presjek u statistici.

kis vodos 3

Govoreći o velikim brojkama kakve su zapravo rijetkost, ipak je došao i onaj dio koji, nažalost, govori o padu broja rođenih, pričešćenih – prisutnom sve više iz godine u godinu. Tako je zabilježeno da je u protekloj godini bilo 55 krštenih, 77 umrlih, 27 vjenčanih, 57 pričešćenih, 113 krizmanih.

Toliko velika župa na svom teritoriju ima 10 groblja. Župnik nam je ispričao i za groblje austrijskih vojnika koje je zaravnato još u vrijeme Jugoslavije, a u kojem je sahranjeno 17 katolika Austrijanaca ubijenih pri dolasku austrougarske vojske u Bosnu. Danas postoji tek spomenik koji svjedoči tu priču, ali se župa Kiseljak zalaže za dostojno obilježavanje pojedinih grobova, čak su i križevi u pripremi, a čeka se da ih se izlije u Varešu.

Prava zajednica

Osim župnika fra Zorana Vukovića koji je naslijedio fra Vinka Ćuru, u župi pastoralno djeluju dva vikara – fra Drago Perković i fra Ivica Matišić koji je duhovni asistent Frame, a u radu s narodom pomažu im i Školske sestre franjevke koje vode vrtić.

Vodstvo kiseljačke župe redovito održava vjeronauk, rade s ministrantima, imaju već 18 godina Framu, čak četiri zbora i Župno ekonomsko i pastoralno vijeće.

Reklo bi se da život zaista buja, a o tome kakvi su Kiseljačani i kako žive nešto više nam je rekao i vjeroučitelj iz Srednje škole Ivan Goran Kovačić – Kiseljak, Pero Puljić.

„Primijetio sam da su ponosni na svoj grad, svoje mjesto. To su bili oni prije, ali i ove nove generacije isto. Ponosni su na svoju tradiciju, na svoju vjeru – čuvaju je, imaju svoj križ. Primijetio sam i da radosno idu na misu, a posebno vole krunicu“, kazao je vjeroučitelj Puljić i pojasnio kako je Kiseljak bogat i kulturnim životom za koji je najvećim dijelom zaslužan HKD Napredak. O tome koliko župljani sudjeluju u životu župne zajednice dovoljno govori i to da svake nedjelje na mise dođe 900 – 1 200 vjernika.

kis vodos 4

Velike obljetnice

Za očekivati je da ovakva župa ima i filijale, a jedna takva se nalazi u kiseljačkom naselju Brnjaci i posvećena je Sv. Ivanu Krstitelju. Gradnja tamošnje crkve započela je zbog potrebe lokalnog puka koji je ove godine na dan proslave patrona, slavio i 50. obljetnicu posvećivanja crkve.

Kao građevina, projekt je Pija Nujića, hercegovačkog fratra koji je napravio i projekt za crkvu u Deževicama. Tako je ova bogomolja na Brnjacima zapravo njezina replika – kopija. Od umjetnina posjeduje postaje križnog puta koje su djelo Vladimira Blažanovića.

Osim toga, fra Zoran nas je iznenadio i informacijom da su Brnjačani imali još jedan razlog više za slavlje. „Ove godine uz proslavu obljetnice, 50 godina kako je blagoslovljena crkva, imali smo i na samu uočnicu Sv. Ive proslavu i sjećanje na 80 godina od gradnje tornja u Čalikovcu – jednom od najstarijih mjesta vezanih za Brnjake. Te 1938. kupljeno je i postavljeno zvono koje je zvonilo i zvoni već 80 godina“, otkrio nam je župnik.

Svetište pod stijenom

Nakon što smo vidjeli filijalnu crkvu, fra Zoran nas je vodio cestom Kiseljak – Visoko do naselja Podastinje. Tu smo u jednom dijelu stali i vidjeli kip Blažene Djevice Marije u stijeni obrasloj lozom. Objasnio nam je kako je to svetište Pod stijenom kojeg je ustanovio fra Stjepan Buljan godine 1955. Razlozi osnivanja takvog mjesta bili su: nastavak štovanja Gospe (na mjestu gdje se kip i ranije nalazio), a možda još važnije jest samo mjesto – nasuprot kojeg se dogodio strašan zločin u razdoblju poslije Drugog svjetskog rata pa do 1954. Nasuprot tih stijena pod velom tajne i noći ubijeni su mnogi ljudi.

„Fra Stjepan da bi podučio ljude, da bi pokazao mlađim naraštajima što se to događalo, ovdje je osnovao svetište. Uz to je uveo blagoslov djece na svakoj misi koju je imao. Ta djeca koja su dolazila ovdje bila su na neki način poučena što se to dogodilo na ovim stijenama nasuprot svetištu“, rekao je fra Zoran i dodao kako se tu svake subote od početka svibnja pa do kraja listopada održava sveta misa uz blagoslov djece.

Božja providnost

Pri župi Sv. Ilije Proroka u Kiseljaku djeluju i Školske sestre franjevke Krista Kralja, provincije Sv. Obitelj – Mostar. One danas rade u vrtiću Sv. Franjo, a jedna od njih predaje i vjeronauk u školi. Razgovarali smo s ravnateljicom vrtića s. Jelenkom Puljić. Ispričala nam je kako je Družba u Kiseljak došla 1950-ih, a sestre su se najviše bavile župnim apostolatom (vjeronauk, održavanje crkve itd.). No tijekom vremena življenja među ovim pukom osluškivale su potrebe naroda, pa se tako nakon rata javila ideja vrtića.
Od kreševskih fratara dobile su zemlju i kamen temeljac vrtića postavljen je 2004. Sve to ne bi išlo tako brzo bez dobročinitelja, najvećim dijelom iz Irske – udruge St. Joseph &The Helpers charitty i u prvom redu gosp. Arthura McCluskeya.

Zahvaljujući njima, vrtić je, kako sestra kaže, narastao kao gljiva poslije kiše i već u prosincu 2005. otvorio svoja vrata, a danas, svakog dana s osmijehom u njega dolazi i više od 130 djece.

kis vodos 5

Svjetionik nade i oslonac

Župa poprima sasvim novu dimenziju i kontekst kada u njoj žive i rade mladi, može se reći kako je s njima sve veselije i ispunjenije nadom. Upravo o tom neizostavnom segmentu svake vjerničke zajednice razgovarali smo s kiseljačkim vikarom i duhovnim asistentom Frame, fra Ivicom Matišićem.

Kazao je kako Frama broji 80 članova od koji je njih 50 − 60 aktivno. Bez imalo oklijevanja, ponosno je objasnio kako je siguran da je njihova župna Frama jedna od boljih, ako ne i najbolja u Bosni Srebrenoj. Razlog takvog epiteta je, kako kaže, njihova sposobnost i spremnost da svoje talente ugrade u svoju Framu i župu, a i uvijek se na susretima traži mjesto više. S osmijehom na licu predstavio je brojne projekte koji uvelike doprinose zajednici. Jedan od tih projekata, a na koji su posebno ponosni je Dječje ljeto.

Nošeni mladenačkim zanosom i njihovom spremnošću da priteknu u pomoć jedni drugima, naša ekipa krenula je kući. Ipak, nismo s tim završili, pri odlasku, sugovornik Pero Puljić dobacio je kako je Kiseljak dobro opjevao kiseljački pjesnik Jozo Penava: „Čim osvane nedjelja, mi smo prvi kod kola. Djevojčicu za ručicu, tamburicu pod mišicu, pa na Kiseljak, dok ne padne mrak“, a kako ne bi došlo do zabune, sugovornik je naglasio kako na druženje Kiseljačani idu tek nakon mise. Sad već na odlasku, vjeroučitelj Puljić podsjetio nas je i na to kako temperamentu župljana najbolje odgovara njihov nebeski zaštitnik – Sv. Ilija Prorok.

Na ponos

Pobožan puk Kiseljaka, kroz nekoliko desetljeća postojanja, iznjedrio je nekoliko duhovnih zvanja, a ponos su im i četiri zbora. U razgovoru s Josipom Sliškovićem, članom Župnog pastoralnog vijeća i vođom dvaju zborova, saznali smo kako to funkcionira pastoralno vijeće. Ispripovijedao nam je da su njegovi članovi aktivni i na stalnoj usluzi svojemu župniku te svojim angažmanom nastoje olakšati organiziranje pobožnosti.

Što se tiče zborova, jedan djeluje na Brnjacima u filijalnoj crkvi i predvodi ga Slišković. Upoznao nas je i s tim da na župi djeluje i župni zbor kojemu je predvoditeljica prof. Nikolina i on broji 15-ak članova. Treći zbor, odnosno bend čine framaši koje predvodi framašica Barbara Budimir. Posljednji, ali ne manje vrijedan je zbor Sv. Ilije Proroka kojeg također predvodi Josip, on broji 25 − 30 članova a zaduženi su za nedjeljnu večernju misu i, najčešće, vjenčanja. Kako sugovornik kaže, za sve što rade imaju jako veliku podrški župnika i vikara, oni su im potpora, a raspjevani župljani su im na tome istinski zahvalni.

artinfo.ba | preuzeto s portala nedjelja.ba

Share

flink1flink1flink1

ARTlogofooter2015

Ovaj portal je član Vijeća internet portala u BiH

Copyright 2007-2016 ART company d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

 

designer17