logonovi

 

btn facebook btn homebtn mobilni

Djelomina Naoblaka

19°C

Kiseljak

Djelomina Naoblaka

  • HNS

Neumski je zaljev blago BiH i čitavog Sredozemlja!

ronitelj

U medijskom prostoru Bosne I Hercegovine a i šire, htjeli mi to ili ne, većinom smo naučili susretati dvije vrste ljudi. Političare i starlete. Nekada je razlika među njima više, a nekada manje vidljiva, no sve u svemu, najčešće se radi o mediokritetima koji, čast izuzecima, svojom masovnošću bacaju hladnu sjenu na one ljude o kojima bi zaista trebali pričati. I kojima bi se trebali ponositi.

Jedan od takvih je i Andrej Gajić, dvadesetsedmogodišnjak iz čijeg biste životopisa ako bi izostavili ime i prezime vjerojatnije pomislili da dolazi iz Švicarske ili Japana, nego li BiH u kojoj glas ovakvih ljudi u zaglušujućoj jeki uvijek iste sumorne priče, teško dolazi do izražaja.

Pazite, Andrej je biolog koji se primarno bavi patologijom i ekologijom hrskavičastih riba. Trenutno vodi SharkTales tim za National Geographic Society koji se bavi utjecajem gubitka staništa i polucije na razvoj oboljenja kod morskih pasa i raža u dijelovima Atlantskog oceana.

Kroz dosadašnju karijeru Andrej je publicirao više od 50 znanstvenih radova, jednu knjigu, a dvije ima u izradi. Jesmo li ono rekli da ima 27? Da?

Inače, rukovodio je ovaj mladi znanstvenik i više od 30 terenskih ekspedicija u Europi, Aziji i Africi, a kroz svoj rad susreo se kaže sa preko 45 vrsta morskih pasa i raža. Također, Andrej je autor dokumentarnih emisija o diverzitetu morskih pasa i raža u Mediteranskom moru, a trenutno rukovodi nekoliko iznimno značajnih projekata koji se tiču spomenutih morskih organizama u istočnom dijelu Jadranskog mora.

I ako vam sve ovo nije dovoljno, naš sugovornik vodi i Centar za marinsku i slatkovodnu biologiju “Sharklab ADRIA” čija je vizija unaprijediti standard, znanost i obrazovanje u našoj državi.

Neumski zaljev blago BiH i Sredozemlja

Da, Andrej Gajić živi u Bosni I Hercegovini. I da, ne zanimaju ga samo velika mora, već i ono malo Jadrana što zapljuskuje obale Neuma i Bosne i Hercegovine. Znate do kakvog je zaključka došao nakon neumske znanstvene dekade koja zapravo još traje? Pjeskovito-muljevita staništa idiverzitet Neumskog zaljeva pravo su blago ne samo Bosne i Hercegovine nego i čitavog Sredozemlja. Nažalost, i u tu se idilu uvukla spora, troma i nezainteresirana državna administracija, potpomognuta nemarnim građanima koji podjednako ne prepoznaju značaj ovog prirodnog dobra, govori Andrej za Dnevnik.ba.

To pak ovog dvadesetsedmogodišnjeg istraživača nije spriječilo u njegovom znanstvenom radu, pa tako sa suradnicima trenutno provodi toksikološke analize prisustva teških metala i drugih kontaminata u bioti, sedimentu i vodi.

Kako se jedan mladi čovjek u BiH odlučio za znanstvenu karijeru i to posvećenu izučavanju mora u zemlji koja se velikim plavetnilom i ne može podičiti? Andrej nas i ovdje iznenađuje odgovorom.

"Biologija mora, posebice morskih pasa i raža, nešto je što me zanimalo još od ranog djetinjstva kada sam i odlučio svoj put i buduću karijeru usmjeriti u tom pravcu, dok sam se patologijom počeo profesionalno baviti zahvaljujući velikoj podršci i preporukama Hajrudina Beširovića i Nihada Fejzića sa Veterinarskog fakulteta", govori Andrej za Dnevnik.ba.

Kao čovjek koji očito živi svoj dječački san, koliko god on neuobičajen bio, naš sugovornik danas gotovo sva svoja istraživanja usmjerava upravo u ovu oblast. Razumijevanje negativnih utjecaja ekosustava na razvoj oboljenja, kaže Gajić, ključno je za uspostavu dugoročne konzervacije i vrsta i staništa.

Naravno, pod dojmom onoga čime se bavi, nismo mogli a ne postaviti ključno pitanje, kako sve to uspijeva u BiH i koliko je kao istraživač Shark Tales tima za National Geographic vezan za matičnu državu.

“Formalno-pravno nisam nikako vezan za Bosnu i Hercegovinu, no moja je velika želja”, otkriva Andrej, “u značajne projekte na kojima radim uključiti više domaćih institucija i stručnjaka, osobito onih koji godinama podržavaju moj rad.”

U tom smislu, mladi znanstvenik morao je istaknuti podršku i razumijevanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Federacije BiH, ali i naglasiti kako najveći dio drugih znanstveno-edukativnih institucija, sveučilišta i sl. ili ne prepoznaju značaj znanstvenih istraživanja kojima se njegov tim bavi ili se jednostavno boje ući u takve programe.

Iako tipična domaća priča nezainteresiranosti za javno dobro, ni njegov rad nije zaobišla, Andrej se ipak nada kako će tijekom njegova angažmana u National Geographicu napokon doći do stvaranja nekakvog dugoročnog i čvrstog saveza na području BIH koji će dodatno afirmirati oblasti ihtiologije, genetike i ekologije.

Apsurdno je graditi teretnu luku u Neumu

A kada već govorimo o zaštiti mora u punom smislu te riječi, prava je prilika bila da Andreja onako okvirno zatražimo jedan znanstveni pogled na možebitne teretne kontekste u koje se neumski zaljev često stavlja kada se govori o izlazu ove zemlje na otvoreno more.

Pa iako smo i sami naslućivali kakav bi odgovor mogao biti, Andrej je i sa svog profesionalnog aspekta potvrdio ono što pretpostavlja i svaki zdravorazumski i ekološko osviješteni um.

“Smatram da je pomalo apsurdno, a i nemoguće graditi teretnu luku u Neumu. To je i tehnički neizvodivo jer nautički normativi nalažu da se sidro broda spušta četiri puta kolika je dubina mora, a da ne govorimo kakav bi spektar fatalnih posljedica po osjetljive organizme koji se nastanjuju i mrijeste duž zaljeva takav pothvat ostavio.”

U tom kontekstu, mladi znanstvenik i istraživač za Dnevnik naglašava kako općenito urbanizaciji samog zaljeva treba pristupiti jako pažljivo te da svi projekti te vrste moraju biti napravljeni uz konzultacije sa lokalnim stanovništvom i to nakon detaljnih studija izvodljivosti. I, kakvog god sadržaja oni bili, primarno se trebaju zasnivati na mogućnosti ekosustava da prihvati određene ekonomske ciljeve.

Koliko su, i jesu li uopće svjesni toga oni koji sanjaju, jednako kao i oni koji već dopuštaju uzurpaciju jedinog primorskog dobra ove države, možete zaključiti i sami. Mi možemo samo nadodati kako su takvi u najmanju ruku, zanemarili glas znanosti koja je u ovom slučaju najjači ali i najignoriraniji bastion zaštite bogatog neumskog zaljeva.

Nadamo se stoga da će i ovaj tekst te kratko predstavljanje rada mladog znanstvenika svjetske karijere, Andreja Gajića, biti mali doprinos u popularizaciji znanosti u javnom prostoru općenito, ali prvenstveno u slušanju i uvažavanju njezinog glasa kada je riječ o pothvatima i projektima koji se tiču života u svoj njegovoj osebujnosti.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

Share

btnposaljivijest

baneri brza posta 300x250

flink1flink1flink1

ARTlogofooter2015

Ovaj portal je član Vijeća internet portala u BiH

Copyright 2007-2016 ART company d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

 

designer17