ART BLOG KALENDAR DOGAĐAJA OSMRTNICE NATJEČAJI MARKETING
Vitamini i minerali

voce-i-povrce.jpg

 

NAJBOLJE ZIMSKO VOĆE I POVRĆE

Mijenjanje godišnjih doba je odličan način da nas priroda podsjeti na svoju raznolikost.

Na taj način nam pruža jedinstvenu priliku da uživamo u različitim namirnicama u svako doba godine. To je prirodan ciklus kojeg ne bismo smjeli narušavati.

„S visokim sadržajem vitamina i minerala, a malo kalorija, sezonske namirnice su idealne za zimsko raspoloženje“

Ovo hladno godišnje doba prezimljavamo uz različite vrste domaćih jabuka, krušaka i japanskih jabuka (kakija). Drugo voće ograničeno je na uvoz iz toplih krajeva i zato često dolazi osiromašeno na naš stol. Stoga će do proljeća zimnica – zamrznuto voće te kompoti i marmelade od breskvi, kajsija, borovnica ili malina – koju smo pripremili ljetos ili ujesen, biti dobrodošla u zimskom jelovniku za nas i naše.

JABUKA

Pradomovina jabuke je Srednja Azija. Odatle su se drveće i plodovi tokom nekoliko stoljeća raširili u Evropu (prvi su ih počeli uzgajati Rimljani). Danas poznajemo više od 7000 vrsta jabuka. Kod nas je najčešće voće jabuka.

Gruba je podjela jabuka na stolne jabuke (gala, idared, jonagold, jonatan...), jabuke za kuhanje i jabuke za mošt, u koje spadaju prije svega vrste kiselih i trpkih jabuka.

Jabuka pripada skupini najzdravijeg voća na svijetu, ali također pripada namirnicama s najvećom količinom pesticida, stoga bi bilo dobro da kupujete organske jabuke. Jabuka sadrži malo zasićenih masti, kolesterola i soli. Odličan je izvor dijetalnih vlakana, a jako dobar izvor vitamina C.

KAKI

Kaki je poznat i pod nazivom japanska jabuka. To je posebno voće: ili ga neizmjerno voliš ili prema njemu ostaješ ravnodušan. Domovina kakija je Japan, za Japance je to voće hrana bogova.

Danas poznajemo dvije vrste kakija; kod nas se obično uzgaja kaki s nejestivom korom, koju treba oljuštiti. Izraelci su u dolini Sharon uzgojili vrstu kakija Sharon Fruit, koji su jestivi zajedno s korom dok su još tvrdi. Međutim manje su ukusni. Od kakija s jestivom korom kod nas se uzgaja vrsta kaki vanilija. Kakije koji se uzgajaju kod nas beremo kad su tvrdi i nezreli te ih ostavimo da sazrijevaju u sanducima na otvorenom. Dobro podnose hladnoću, ali ne smiju se smrznuti. Skladište se velik dio zime, zaštićeno od vjetra, u drvenim platoima prekrivenima papirom i dekom. Nezreli kakiji trpki su i kiseli te posve nejestivi. Dobro sazreli meki su i kiselkasto slatki. Sazrijevaju na sobnoj temperaturi približno deset dana.

Energetska vrijednost kakija je niska, samo 30 kcal (120 kJ)/100 g. Kaki je bogat vitaminima A i C te vitaminima skupine B, sadrži puno kalija, magnezija i fluora te pektin, koji regulira probavu.

KRUŠKA

Kao i jabuke, kruške su se također najprije uzgajale u Aziji i Europi. U srednjovjekovnoj Italiji bilo je poznato više od 200 vrsta krušaka, Francuzi su znali još 300, prije svega zato što ih je obožavao njihov kralj Luj XIV. Danas se smatra da na svijetu postoji više od 5000 imenovanih vrsta krušaka.

Većina krušaka je stolnih, međutim prikladne su i za kuhanje. Kruške su sezonsko voće pa se od svih vrsta u određeno vrijeme mogu nabaviti samo neke. Najpoznatija je vrsta krušaka sasvim sigurno viljamovka. Riječ je o većoj kruški nepravilnog oblika, na jednoj strani peteljke ispupčenija je, a ima sočno, aromatično i mekano meso slatkog, muškatnog okusa. Na žalost, kruške ne mogu dugo stajati jer brzo počnu truliti. Osim obične viljamovke poznata je i crvena viljamovka, čija zelena kora postupno postaje crvenožuta i ima sočno meso poput obične viljamovke. Također su omiljene kruške vrste konferans, dolaze iz Velike Britanije i malo su otpornije na truljenje. Naime imaju deblju žutozelenu koru posutu smeđim točkicama. Pod debljom korom skriva se sočno zrnasto meso.

Kruške su zadovoljavajući izvor vitamina C i prehrambenih vlakana, naravno ako ih jedemo kad su odgovarajuće zrele i zajedno s korom. Energetska vrijednost krušaka kreće se oko 70 kcal (292 kJ)/100 g, nešto više nego kod jabuke.

BROKOLI

Bliski rođak karfiola, bio je nezamjenljiv u kuhinji starih Grka i Rimljana. Brokoli se lako probavljaju, a cvjetovima i stabljikama ne treba više od deset minuta da se obare. Ukus brokolija može se dodatno istaći puterom, sokom od limuna i bijelim vinom. Brokoli je izvor vitamina C, karotena, kalcija i sekundarnih biljnih proizvoda.

CIKLA

Dobar je izvor antioksidanata, a sadrži i sastojke koji snižavaju krvni pritisak i LDL kolesterol. Cikla izgleda divno na tanjuru zahvaljujući betalain pigmentu koji joj daje boju. Betalaini se uništavaju toplotom, pa je ciklu najbolje pripremati na pari ili je peći ne duže od sat vremena. Ovo povrće ima posebno lijep ukus ako se njegova slatkoća presiječe s malo ljutine, na primer, hrenom. Pored klasične salate, od cikle se mogu napraviti i čorba, rižoto i deserti.

KUPUS

Ovo povrće najviše krase visoka biološka i niska kalorijska vrijednost (24 kcal/100 g). Sadrži preko 90 % vode, zanemarivu količinu masti, nešto malo bjelančevina i ugljikohidrata i 2,3 % biljnih vlakana. Ima dosta vitamina i beta-karotena (provitamin vitamina A), kao i mineralnih materija: kalija, željeza, magnezija, sumpora i bakra. Kupus kiseljenjem dobija na biološkoj vrijednosti zbog korisnih bakterija koje se u njemu razvijaju fermentacijom.

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2020 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17