• Pile

nera etva snimanje

NERA ETVA custom-made haljina je odjevni predmet izrađen za potrebe snimanja modnog editoriala, a kao Završni rad na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu mladog produkt dizajnera, Armina Ćosića, na temu Dizajn odjevnog predmeta s ciljem poticaja na očuvanje, kojom se želi poslati poruka o potrebi za očuvanjem okoline, stvari i predmeta prije nego njihov kvalitet bude doveden u pitanje. 

Dizajn i modni editorial su nastali iz autorovog nezadovoljstva ponašanjem ljudi prema okolini u kojoj svakodnevno obitavaju, te direktno odgovara na aktualne teme i inicijative za zaštitu okoline (Global Climate Strike). Prema posljednjim podacima (4. septembar 2019.) o brojkama plastičnih boca prisutnih u svijetu, koji su izneseni u izvještaju  Ovaj modni editorial ima za cilj ukazati na isti problem zagađenja prisutan u BiH, zbog čega je uzeto specifično područje za kreativno djelovanje – tok rijeke Neretve (iako je ista situacija prisutna i u stanjima korita ostalih rijeka u BiH). Pored stalno prisutnih otpadnih voda, na površinama rijeka se nakupljaju mase plastičnog otpada (PET plastičnih boca), zbog čega je u dizajnu odjevnog predmeta. Korištena je ista vrsta plastike, koja istovremeno, i biva simbolom kojeg u percepciji vizualnog identiteta identificiramo sa nečim što je „idealno“,“bez greške“, i zagađuje okolinu. Pored plastike, korišten je til u specifičnoj boji zbog svog plutajućeg efekta i mogućnosti manipulacije u vizualizaciji rupaca i slivova rijeke Neretve. Doprinos ovog rada jeste u tome što pokazuje način na koji se postojeće plastične mase u svijetu mogu preoblikovati, bez da se proizvode nove plastične mase. Upotrebom principa imitacije sequin tehnike u izradi ovog odjevnog predmeta – haljine, kreiran je novi sistem u preradi postojećih plastičnih masa (boca, koje su reciklirane), a koji može biti poticaj za dizajnersko djelovanje s ciljem očuvanja okoline u vremenu kada je modna industrija označena kao drugi najveći zagađivač na planeti, nakon industrije ulja i nafte, istaknuo je Armin.

 

Kreiran je jedan – unikatan odjevni predmet, jer je i Neretva unikatna po svojoj boji i jedina je rijeka u BiH koja pripada jadranskom slivu, dok je modni editorial oblikovan tako da prikazuje ljepote toka rijeke Neretve gdje se jedan odjevni predmet – haljina transformiše u skladu sa lokacijom na kojoj se snima. Editorial je rađen u Konjicu, u gornjem toku rijeke Neretve.

 

- U prednjem dijelu haljine je naglašen uzorak od reciklirane plastike u formi dekorativnih elemenata koji vizuelno predstavljaju nakupine otpada u plutajućim masama poput velikih mrlja koje se javljaju na površini rijeka, dok je zadnji dio haljine poput vodopada, gdje u silueti finalni rezultat prikazuje odsječeni trup iz kojeg izvire voda. Cjelokupni efeat koji je postignut jeste „tijelo koje nosi/ odijeva vodu“. Oblikovani uzorak u imitaciji sequin tehnike je omogućio da se postigne efekat artificijelizirane vode (vještačke rijeke), čime se postavlja pitanje: Hoće li Neretva nekada postati plastična rijeka? NERA ETVA na keltskom znači „božji dar“, dok na starorimskom ista sintagma je dodijeljena Neretvi kao „vječna voda“. Budućnost modnog dizajna bi trebala biti u kupovini visokokvalitetnih odjevnih predmeta u malim količinama, u slow fashionu, custom made odjeći, personaliziranoj odjeći, handmade designu, koji posjeduju kategoriju svestranosti u stiliziranju tih odjevnih predmeta sa drugima, a čime bi isti trajali godinama, što i jeste najbolja opcija u održivom modnom dizajnu. Ovakvim pristupom u oblikovanju bi se postigao i veći kvalitet postojećih trendovskih proizvoda, snažnija valorizacija proizvoda (odjevnih predmeta) na osnovu datog kvaliteta, smanjen broj odjevnih predmeta po sezonskim kolekcijama, i ponovna upotreba korištenih materijala (tekstila i plastike) koji su već proizvedeni, zaključuje autor.

 

Ono što ovaj projekt pokazuje jeste kako moda kao medij može biti upotrijebljena da se uz pomoć konkretnih preventivnih sistema mjera, da poticaj i pošalje poruka da je određene stvari, predmete od značaja ili okolinu potrebno očuvati prije nego njihov kvalitet bude doveden u pitanje ili ugrožen.

Drowning in plastic autora Simona Scarra i Marca Hernandeza objavljenih za REUTERS Graphics širom svijeta svake minute se proda gotovo milion plastičnih boca, a svakog sata 54,9 miliona boca, što je u gomili više od Statue Isusa Krista u Rio de Janeiru visine 38 metara, svakog dana se proda 1,3 milijarde boca, što je u gomili više od 324 metra visine Ajfelovog tornja, u posljednjih 10 godina prodato je više od četiri biliona plastičnih boca, što bi u ilustraciji gomile bilo visoko oko 2,4 kilometra, i time bi tornjevi sa Manhattana izgledali minorno, od 1950. do 2015. godine je proizvedeno više od 8,3 biliona plastičnih boca, a od toga samo 1,2 % cjelokupne plastične mase je reciklirano za ponovnu upotrebu.

http://fbl.ba

 

 

nera-etva-2.jpg

 

 

 

 

 

0
0
0
s2sdefault

KALENDARBTN1in2019 brn

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17