logonovi

 

btn facebook btn homebtn mobilni

Snijeni Pljuskovi

0°C

Kiseljak

Snijeni Pljuskovi

vukovi

Portal mahalla.ba piše kako je jutros u 7 sati u mjestu Paleška Ćuprija kod Kiseljak dešlo da napada vukova. Veći broj vukova je uletio među stado ovaca vlasnika Amira Mujića te zaklao tri ovce i petero janjadi.

Ono što je zabrinjavajuće jeste da su vukovi došli veoma blizu grada i glavne ceste, piše navedeni portal.

fed zavod za zap

U Federalnom zavodu za zapošljavanje jučer je održana konferencija za novinare na kojoj je najavljena realizacija mjera aktivne poltike zapošljavanja u 2018. godini.

Između ostaloga rečeno je kako će Javni poziv za sudjelovanje u Programu sufinanciranje zapošljavanja 2018. bit će objavljen 27. veljače 2018. godine, a 28. veljače 2018. godine Javni poziv za sudjelovanje u Programu sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2018.

Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje pozvali su poslodavce i nezaposlene osobe da se upoznaju s programima radi eventualnog sudjelovanja, priopćeno je.

covic i brkic u orasju

U Orašju je održan sastanak izaslanstva dviju sestrinskih stranaka HDZ-a BiH i HDZ-a RH. Izaslanstva su predvodili predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović i Milijan Brkić zamjenik predsjednika HDZ-a RH i potpredsjednik Hrvatskoga sabora.

Na sastanku se razgovaralo o aktualno političkoj situaciji u BiH i suradnji dvije sestrinske stranke, a sve u svijetlu budućih Općih izbora u BiH.

"Činimo sve unutar HDZ-a BiH i HNS-a da osiguramo protočnost svih pozitivnih ideja, koje dolaze od hrvatskih stranaka i koji smo imali u našoj strategiji kada je u pitanju vanjska politika, kako bi BiH dobila kandidatski status, aktivirala MAP, i s tom vjerom čekamo dolazak krajem veljače i Junckera i Mogherini", kazao je Čović u izjavi medijima nakon održanog sastanka.

"Naš primarni zadatak je usvojiti Izborni zakon u ova dva mjeseca, rasteretiti reformske procese, da bi se uopće mogli implementirati izborni rezultati. HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a čvrsto zagovaraju da se odluka Ustavnog suda mora realizirati, što se jasno odnosi i na izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, to nam je preokupacija i oko toga se vode intenzivni razgovori", kazao je Čović.

"Do kraja trećeg mjeseca imat ćemo osnove strategije za izbore i imati odgovor svih članica HNS-a oko našeg zajedničkog nastupa", zaključio je dr. Čović.

Milijan Brkić zamjenik predsjednika HDZ-a RH i potpredsjednik Hrvatskoga sabora, kazao je kako će sestrinska stranka iz Hrvatske dati maksimalnu potporu svim aktivnostima HDZ-a BiH odnosno Hrvatskom narodnom saboru te svim strankama koje okuplja Hrvatski narodni sabor.

"Mora se osigurati da Hrvati u BiH na Općim izborima mogu izabrati svoje legalne i legitimne predstavnike, a ne da im ih biraju predstavnici drugih naroda", kazao je Brkić.

"Današnji radni sastanak u Orašju na tragu je nastavka jačanje međusobne suradnje i uzajamne potpore dviju sestrinskih stranaka te je poslužio i kao još jedna prilika za dodatno upoznavanje i komuniciranje svih aspekata aktualnog političkog trenutka BiH, njene europske perspektive, naravno s fokusom na rješavanje pitanja pune konstitutivnosti i jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH", kazao je Toni Kraljević, predsjednik OO HDZ-a BiH Ljubuški i koordinator za suradnju HDZ-a BiH i HDZ-a RH, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

artinfo.ba | preuzeto s portala vecernji.ba

obljetnica zbornog podrucja

Povodom 26. obljetnice utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez, objavljujemo autorski tekst Zvonimira Čilića za Dnevnik.ba o ratnoj kalvariji Hrvata Središnje Bosne. Čilić je hrvatski novinar, publicist i dragovoljac Domovinskog rata iz Viteza. Tijekom opsade Središnje Bosne bio je član Zapovjednišva viteške brigade HVO-a i voditelj press službe Operativne zone HVO-a Središnja Bosna.

Vrijeme čini svoje, sjećanja blijede, jer od tih važnih i po mnogo čemu sudbonosnih dana prošlo je već 26. godina, trećina prosječnog ljudskoga životnog vijeka. No, ono najvažnije što se u to vrijeme događalo, formiranje Zbornog područja Vitez, bar oni najvažniji segmenti, ne blijede, ne smiju se zaboraviti jer su važni, po mnogo čemu kada smo mi Hrvati u pitanju, presudni.

Formiranju ZP Vitez neki analitičari i povjesničari dali su značaj vizionarstva. Naravno, ta odluka, taj događaj može se i tako okarakterizirati i neće se pogriješiti.

Međutim, bile su to odluke pametnih i odgovornih ljudi hrvatskog korpusa Središnje Bosne i najviših političkih i vojnih dužnosnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Jer to su bili „pogledi“ kroz prizmu aktualnog događanja prije svega na prostoru Republike Hrvatske, tragedije Vukovara, trećine Hrvatske okupirane paravojnim srpskim snagama potpomognutih tzv. JNA, viđenja što se „iza brda valja“, što i nas Hrvate u Središnjoj Bosni i u cijeloj BiH čeka, razumijevanje veliko-srpske politike koja je tada iz „knjiga i tajnih planova“ i počinjala se praktično primjenjivati i provoditi.

Osnivanju ZP Vitez nisu prethodile nikakve „pompe“, najave, objašnjenja mada se ništa nije ni krilo. Svi oni koji su u to vrijeme bili u političkom i vojnom hrvatskom sustavu, znali su što se i zašto se to događa, zašto se osniva Zborno područje. I preko njih se informacija širila, sve bolje razumijevala, mnogima donosila mir, a kod nemalog broja i nemir.

Formiranje Zbornog područja HVO Vitez – ključna odluka u obrani Hrvata Središnje Bosne

I sada, s dvadesetšestogodišnje vremenske distance može se reći da je formiranje ZP Vitez bila ključna odluka, pokazalo se, u organiziranju obrane Središnje Bosne, jer sada govorimo o tom području i Hrvatima u njemu. Naime, profunkcionirao je sustav jer sve do tada bilo je, ništa ne podcjenjujući, „s brda, s dola“ – svako selo je imalo svoju vojsku, pojedinci svoje vojne skupine, da ne kažemo postrojbe- nije bilo nikakvog lanca organiziranja, linije zapovijedanja. A vrlo brzo nakon što je osnovano ZP Vitez, sve se vrlo brzo mijenjalo i na bolje promijenilo. Na sreću!

Srpska vojna pošast iz Hrvatske se „prelijevala“ i u BiH, iz Slovenije i nekih dijelova Hrvatske u naše krajeve prebačene su jedinice s naoružanjem i vojnom opremom JNA u BiH, u zraku se osjećao „miris rata“, naoružanje NO i DSZ je već odavno bilo u rukama JNA i dijelom podijeljeno srpskim paravojnim snagama, čak povjerljivim pojedincima, a mi Hrvati i Muslimani bili smo nenaoružani. I nije se imalo što čekati, krenulo se u ilegalnu kupovinu najnužnije naoružanje i krenulo se u zauzimanje vojarni tzv. JNA. Prvi test, vrlo uspješan, bila je vojarna „Draga“ nedaleko od Busovače u pravcu Kiseljaka.

Akciju je organizirao i vodio Dario Kordić i nakon cjelodnevnog upornog pregovaranja opkoljena vojarna je pala u ruke Hrvata Busovače, a pripadnici tzv. JNA iz vojarne „goloruki“ su napustili vojarnu i otputovali u Sarajevo. No, samo sat-dva kasnije, u znak odmazde, zrakoplov tzv. JNA bombardirao je Busovaču, pričinivši veliku materijalnu štetu, a poginulo je i troje građana ovoga gradića.

Samo nekoliko dana kasnije pripadnici HVO-a i HOS-a Viteza pod zapovijedanjem pukovnika Filipa Filipovića, Marija Čerkeza, zapovjednika HVO-a Viteza i Darka Kraljevića, zapovjednika HOS-a Vitez, zauzeli su veliko skladište naoružanja tzv. JNA u Slimenima u općini Travnik. U žestokom višesatnom oružanom okršaju poginuli su Jozo Petrović i Josip Kurevija, pripadnici viteškog HVO-a i HOS-a, a devetorica pripadnika ovih postrojbi su ranjeni.

Jozo Petrović i Josip Kurevija ujedno su i prvi hrvatski bojovnici poginuli u Središnjoj Bosni u borbi protiv srpskog agresora. Ova akcija ima i povijesni karakter jer je to bio i prvi oružani sukob malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih snaga s moćnim srpskim paravojnim snagama i pripadnicima tzv. JNA.

Ne smije se zaboraviti da su u Busovači i skladište naoružanja u Slimenima zauzele hrvatske snage bez ikakve pomoći pripadnika tzv. Armije BiH, a s njima su ipak podijelili bogati vojni plijen. Ne treba također zaboraviti da se, u nekim mjestima u BiH (Zenica, Travnik…) dolazak jedinica tzv. JNA iz Slovenije s pjesmom, cvijećem, suzama radosnicama, pozdravljao. Hrvati se na to nisu puno obazirali, znali su što im je činiti, sustav (ZP Vitez) je funkcionirao, zauzeli su vojarnu u Travniku, u Kiseljaku, a 15. svibnja 1992. godine nad Hrvatima je počinjen prvi masovni zločin. Naime, na platou Vlašića, na Galici, zarobljeno je 14 pripadnika HVO Travnik, mućeni su, masakrirani i ubijeni.
Na sreću, sustav je funkcionirao sve bolje, postrojbe HVO- su bivale sve brojnije, organiziranije, naoružanije, a sastavljene, to treba posebno naglasiti, još uvijek samo od dragovoljaca.

Nažalost, između saveznika u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, srpskih paravojnih snaga i tzv. JNA, HVO-a i tzv. Armije BiH iz dana u dan dolazilo je sve većih i učestalijih nesporazuma, tenzije su rasle, incidenti su bili sve češći i sve žešći, nizali su se kao na tekućoj vrpci. U jesen 1992. godine, 20. i 21., listopada, došlo je do ozbiljnog sukoba u Novom Travniku i Vitezu, palo je Jajce u srpske ruke, tisuće i tisuće izbjeglih i prognanih Muslimana (ne samo iz Jajca) stiglo je u Središnju Bosnu, u Lašvansku dolinu, odmah su mobilizirani, naoružavani, useljavani u kuće prognanih Srba, a što je i dodatno doprinijelo rastu tenzija između Muslimana i Hrvata.

U siječnju 1993. godine došlo je do žestokog sukoba u Busovači, u Dusini kod Lašve na granici s općinom Busovača, muslimanske su snage, nad hrvatskim civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a, počinili prvi masovni zločin, a sve je eskaliralo 16. travnja, kada je Lašvanska dolina napadnuta, opkoljena i potpuno blokirana. I tada je, uz šezdesetak tisuća domicilni Hrvata u opkoljenoj Lašvanskoj dolini bilo još dvadesetak tisuća prognanih Hrvata s dijela općine Travnik, Jajca, Zenice, Kotor Varoši, Kaknja, Vareša…

Branili smo se hrabro i odlučno jer drugog izbora nismo imali

Nerijetko se piše o nadljudskim naporima kojima se branila Središnja Bosna, poglavito Lašvanska dolina, objašnjavao sam to i stranim novinarima, prijateljima u Hrvatskoj. Bilo je teško, da teže i nije moglo biti, 316 dana okupacije, potpuno blokirani, stalno napadani od daleki brojnijih i bolje naoružanih postrojbi A BiH u čijim su se redovima borili i „Allahovi ratnici“, krvožedni mudžahedini, postrojbe El mudžahid, pripadnici 7. muslimanske brigade iz sastava 3. korpusa tzv. A BiH. Branili smo se kako smo znali i umjeli, gladni, žedni slabo obučeni, slabo naoružani, ali hrabro, odlučno, jer izbora drugog i nismo imali. Pred nama, napada nas, krvožedni neprijatelj, a iza nas naši domovi, naši najmiliji. I u takvoj situaciji čovjek dobiva nevjerojatnu snagu, hrabrost, odlučnost, jer u pitanju je bilo „biti ili ne biti“, borba za goli život svoj i svojih najmilijih. U takvoj situaciji, izmućeni, izranjavani i u tijelu i u duši, desetkovani, kada je rat stao s Bošnjacima, pripadnici ZP Vitez, postrojbe iz Lašvanske doline upućivane su i na kuprešku i glamočku bojišnicu, pa u oslobađanje Jajca, platoa Vlašića, Bočca, na proboj ka Banjaluci, nezaustavljivo. A onda je „veliki brat“ kazao: „Stani!“. Da toga nije bilo, vjerojatno bi, sada, BiH, izgledala drugačije

Ostali smo i opstali, a sve platili najvećom cijenom. Samo u Lašvanskoj dolini s više od 1. 500 poginulih i ubijenih, samo u Vitezu poginula su ili su ubijena 653 pripadnika HVO-a i hrvatska civila, među kojima je bilo više desetaka djece, žena i staraca. Samo u obrani Viteza ranjeno je oko dvije tisuće branitelja, 645 branitelja stekli su status invalida, ostao je 328 udovica, 451 dijete bez jednog ili oba roditelja. Treba li tu još što dodati, nabrajati? Ovo nabrojano, dovoljno govori o tome kako smo se branili i kako to jesu bili nadljudski napori.

Kalvarija Hrvata Središnje Bosne i danas traje

Na žalost, hrvatska kalvarija u Središnjoj Bosni i dalje „živi“, nije prestala ni nakon što je rat okončan. Nastavljeno je ubojstvima povratnika, policajaca hrvatske nacionalnosti, pljačkama hrvatske imovine, skrnavljenjima groblja, grobljanskih kapelica, crkava (Gračanica, Putićevo, Pećine..), Haaškim tribunalom, „radilo se, radilo“ (?), jer trebalo je zaustaviti povratak prognanih, opljačkanih, obespravljenih Hrvata, a nažalost, uspjelo se, a naša kalvarija nastavlja se i danas, samo drugačijim sredstvima, ali isto tako vrlo učinkovito.

Hrvati iz Središnje Bosne prvi su odgovarali pred Haaškim tribunalom

Tko nije proživio ratnu kalvariju Lašvanske doline, tko nije doživio pljačke, progone, paljenje, rušenje, logore Armije BiH u Zenici, Bugojnu, Travniku, Fojnici, Vitezu, tko je iz dana u dan „filovan“ lažnim ratnim vijestima bošnjačkih medija o Hrvatima u Središnjoj Bosni teško da je mogao razumjeti reakcije – nevjericu, ogorčenje što su 1996. godine izazvale haške optužnice protiv Hrvata iz Središnje Bosne.

Samo te godine optuženo je 12 Hrvata, među njima i čelnici, Dario Kordić (civilni) i Tihomir Blaškić (vojni). Optužen je i Stipo Alilović za zločine u Ahmićima (16. travnja 1993.), a 13 mjeseci ranije s obitelji odselio je upravo u Nizozemsku, gdje je, šezdesetak kilometara dalje od Haaga, prije podignute optužnice, od karcinoma pluća i umro, a tamo je i pokopan. Zar samo ta optužnica ne govori dovoljno o šlamperaju Međunarodnom sudu (kako to gordo zvuči op.a.), ustvari političkoj a nikako pravosudnoj instituciji.

Bio sam u Haagu u posjeti svojim dugogodišnjim prijateljima iz Lašvanske doline, bio sam i svjedok u Haagu, novinarski sam pratio sve što se s Hrvatima iz Središnje Bosne događalo i dogodilo kada je u pitanju Haaški sud. Mnogo toga sam vidio, saznao, doživio, razumio, shvatio. Napisat ću samo to, da su Hrvati iz Središnje Bosne kažnjeni s više od 100 godina zatvorska, dok su Bošnjački ( nitko od civilnih dužnosnika), za neusporedivo brojnije zločine nad Hrvatima u cijeloj Središnjoj Bosni, osuđeni s 9 godina zatvora.
Da je Haški sud politički a ne pravosudna institucija, potvrdile su i nedavne presude hrvatskoj šestorci u predmetu „Prlić i ostali“. Podsjetit ću, također, američki povjesničar dr. Charles Reginald Shrader napisao je vrlo zanimljivu knjigu koja nosi naslov „The Muslim – Croata Civil War in Central Bosnia“ (Muslimansko-hrvatski građanski rat u Središnjoj Bosni) i još dok nije bila prevedena na hrvatski jezik, među Hrvatima, poglavito u Središnjoj Bosni, izazvala je veliko zanimanje. A riječ je o knjizi koja, naime, pobija, argumentirano i dokumentarno uvriježeno mišljenje o agresiji Hrvata na Muslimane na ovom prostoru.

Preko prijatelja, 2003. godine došao sam u kontakt s dr. Shraderom i napravio intervju za Slobodnu Dalmaciju. U podužem intervju, među ostalim, dr. Shrader je govorio i o Međunarodnom sudu u Haagu.

„Užasnut sam politički motiviranim optužnicama u Haaškom tribunalu. Haaški tužitelji na određen su način 'progutali muslimansku priču' i usprkos jasnom pomanjkanju logike, slijedili su liniju manjeg otpora. To jest prikazivali su događanja od 1992. – 1994. godine kao dio hrvatskog plana da ovladaju Središnjom Bosnom. Mračan je utjecaj međunarodne politike na pojavljivanje pojedinih optužnica u Tribunalu u Haagu. Još uvijek mi nije jasno zbog čega se haaški tužitelji tako revnosni, ekspeditivni u slučaju optužnica za Hrvate, zbog čega još uvijek ignoriraju muslimanske zločine počinjene u Lašvanskoj dolini i u Središnjoj Bosni“, rekao je tada Shrader.

Jedna kuća, dva stana (Federacija i Republika Srpska), a iz onog veće (Federacija), brojniji, agresivniji, malobrojnijeg bi potjerao, istjerao. Danas, dvadeset godina kasnije, promijenila su se sredstva agresije, ali interesna borba pritisaka na Hrvate se ni za mrvicu nije promijenila, dapače.

Ne prihvaćati 'ahdname' koji nam 'sustanari' 'daju'

Moramo se boriti, ne dati se gaziti, ne tražiti i ne prihvatiti kojekakve „ahdname“ koje bi nam „sustanari“ rado davali i kroz njih naša prava, prava konstitutivnog naroda, i dozirali. Zaboravljaju da jedan narod, u našem slučaju bošnjački, ne može biti sretan, dok je drugi, hrvatski, nezadovoljan, nesretan.. Redove moraju zbiti i stranke s hrvatskim predznakom, ne smiju u prvi plan, od izbora do izbora, stavljati stranačke a kroz njih osobne interese. Moraju prestati voditi „dvorske (unutar stranačke) intrige“, igre, podmetanja, nekorektnosti i prljave borbe za mjesta na izbornim listama. A kasnije, kad se pozicija (dobra plača) dočepa – orilo, gorilo.

Zborno područje HVO Vitez – opstali smo i ostat ćemo

Ipak, obilježavanje 26. godišnjice osnivanja ZP HVO Vitez ima svečarski karakter, mada, kroz te svečanosti uvijek treba dati, podsjetiti, ukazati i na važnost i značaj koji je osnivanje donijelo i u sebi nosilo. Taj značaj i važnosti su nemjerljivi.

Nakon 26. godina, za hrvatski puk u Lašvanskoj dolini, u Središnjoj Bosni Zborno područje HVO Vitez znači mnogo – ono potvrđuje, jasno i glasno, vidljivo – tu smo opstali i ostat ćemo. Preživjeli smo mi, kroz višestoljetnu povijest, i teže dane i godine, preživjet ćemo mi i ove, ostat ćemo i opstati ma koliko se tomu, sustavno i uporno, javno i tajno, u rukavicama, bošnjačka politika suprotstavljala.

Hrvati u BiH borbu za svoja prava moraju nastaviti i biti hrabri i ustrajni u tome, baš onako kako su se Hrvati iz opkoljene Središnje Bosne borili. Ostali smo i opstali u nemogućim uvjetima kada u našu opstojnost nitko nije vjerovao, a malo je bilo onih relevantnih koji su to i željeli, ali Hrvati Središnje Bosne nikada se nisu ni predali ni odustali.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

noc plemica 18

U ljetnikovcu Radobolja u petak navečer je održana tradicionalna "Noć Plemića" kojoj je prisustvovao veliki broj gospodarstvenika, sportskih radnika i političara. "Noć Plemića" održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića kojemu se predsjednik HŠK Zrinjski Denis Lasić zahvalio na nesebičnoj potpori radu kluba, piše Pogled.ba. "Ove godine Zrinjski zlatnu povijest piše, imamo priliku osvojiti šesti naslov prvaka, a treći u nizu. 'Ponosan je Mostar na plemiće svoje koji hrabro brane od svog dresa boje'. Ovaj stih uistinu najbolje opisuje što je Zrinjski svim nama. Cilj HŠK Zrinjski je svake godine biti sve bolji i bolji, a to bez potpora sponzora, donatora i prijatelja kluba ne bi bilo moguće. Hvala vam dragi prijatelji što ste vjerovali u nas i pružali nam potporu, te prepoznali Zrinjski kao hrvatsku nogometnu instituciju i hrvatski simbol Grada Mostara", poručio je predsjednik Zrinjskog Denis Lasić. On se zahvalio na dolasku predstavnicima nogometnih klubova Široki Brijeg, Vitez, Gošk, Čapljina, Branitelj, Brotnjo, Tomislav i Stolac s kojima Zrinjski njeguje dobre odnose. Na otvaranju nastavka prvenstva Zrinjski u subotu u 14.30 dočekuje Gošk iz Gabele, a predsjednik Lasić pozvao je sve prijatelje kluba da podrške Plemiće u pohodu na novu titulu prvaka.

{jlex}picasa:114258804164824292576/6523600067691081489{/jlex}

Večernji.ba

 

VIJESTI

SPORT

Vlašić: Top zimska destinacija Središnje Bosne

Vlašić je i dalje najpopularnija zimska turistička destinacije u Središnjoj Bosni, a o

Noć plemića: Zrinjski je hrvatska nogometna institucija

U ljetnikovcu Radobolja u petak navečer je održana tradicionalna "Noć Plemića" kojoj j

RK Kiseljak: Juniori uspješno nastavili sezonu, najavili utakmice u Kiseljaku

  Nakon zimske pauze, protekloga vikenda nastavljeno je natjecanje u Prvoj ligi He

Ekipa iz Kreševa najbolja u završnici KMNL-a

U sportskoj dvorani Renovabis Nadbiskupijskog centra za mlade Ivan Pavao II. 10. velja

KULTURA

Knjiga ‘Druga strana rata’ autora Velimira Bugarina predstavljena i u Vitezu

U Domu Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” u Vitezu u petak uvečer održano je preds

(FOTO) Fojnica: Blagoslov grla - grličanje

Blagdan svetog Blaža (Vlaha), biskupa i mučenika, u Rimokatoličkoj Crkvi slavi se 3. vel

Mnogobrojni posjetitelji prve "Noći muzeja" u samostanu u Gučoj Gori

Franjevački samostan Guča Gora prvi put nakon dugo vremena organizirao je u subotu "Noć

Kiseljak: Audicija za "Kisstars 2018"

Audicija za sudjelovanje na ovogodišnjem izdanju festivala pjesme i plesa "Kisstars 2018

×

Napomena

There is no category chosen or category doesn't contain any items

Poziv na silovanje u BiH više nije kazneno djelo: Vojnik Mirza Džidić dobio ukor. Lejla Čolak neće se vraćati u BIH.

mirza dzidic

Dobro došli u šerijatsku BIH. Tako bi mogao biti naslov ove vijesti. No iz respekta prema većini građana BIH koja na ove pojave gleda nevoljko, nećemo ići s tim naslovom.

Vojnik Oružanih snaga BiH Mirza Džidić, koji je u kolovozu prošle godine javno nudio novac za silovanje novinarke portala Klix.ba Lejle Čolak koja je nakon toga napustila zemlju, kažnjen je mjerom ukora, potvrdilo je Ministarstvo obrane BiH.

– U skladu s Pravilniku o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku, imenovanom je izrečena disciplinska mjera ukor u trajanju od dvije godine. Prilikom izricanja disciplinske mjere, u obzir je uzeto da imenovanom do sada nisu izricane disciplinske mjere, te da je isti u proteklom periodu savjesno i odgovorno izvršavao sve dužnosti – navodi se u odgovoru Ministarstva obrane BiH, javlja ATV.

Mjera ukora je pismena opomena koju izriče zapovjedništvo Oružanih snaga BiH i podrazumijeva da vojnik za vrijeme trajanja mjere neće moći dalje napredovati u službi.

Novinarka Lejla Čolak na svom Facebook profilu objavila status kojim je na degutantan način kritizirala nošenje burke i vjerskih obilježja.

Na njen post, Džidić je reagirao objavljivanjem poruke na svom FB profilu sljedećeg sadržaja: “Ima li kakav dobrovoljac da siluje lijepu Lejlu, osobno ću ga isplatiti??? Zainteresirani neka se jave u pp…”

Potez vojnika OS BiH osudila su brojna novinarska udruženja. U međuvremenu, zbog brojnih prijetnji Lejla Čolak je napustila Sarajevo, a danas živi u Nemačkoj.

artinfo.ba | preuzeto s portala poskok.info

 

Share

POLITIKA I GOSPODARSTVO

NAJAVE I OGLASI

btnposaljivijest

baneri brza posta 300x250

ZANIMLJIVOSTI

flink1flink1flink1

ARTlogofooter2015

Ovaj portal je član Vijeća internet portala u BiH

Copyright 2007-2016 ART company d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

 

designer17